Katarina Brecic’s Blog

Sretan Božić, svakome! Prosinac 25, 2008

Više od milijardu katoličkih vjernika 25. prosinca slavi svoj najradosniji blagdan Božić. Osim katolika tog  dana Božić slave evangelisti, protestanti i velik dio ostalih kršćana. Božić su “uveli” stari Rimljani u 4. st. Tada, još većinski pogano stanovništvo, slavilo je svetkovinu boga Sunca. Ranokršćanska crkva htjela je istisnuti te običaje veličanjem Isusa kao božansko sunce sa visine. Interesantno, nedavno su australski znanstvenici objavili da bi se Isusovo rođenje trebalo slaviti 17. lipnja, jer su jedino tada 3 mudraca mogla pratiti “zvijezdu repaticu” do Betlehema. 

Na Badnjak kitimo božićnu jelku. Ovaj su običaj u hrvatsku baštinu u 19. st. prenijeli Nijemci. No, iako se nije kitila jelka, hrvatske su obitelji redovito kitile unutrašnjost kuća cvijećem i voćem. Kuće su u pravilu ukrašavala djeca. Odakle potječe tradicija ukrašavanja božićnog drvca ostaje nejasno, iako se najviše legendi veže uz Njemačku. Jedna kaže da je Martin Luther u 16. stoljeću sam okitio drvce svjećicama. Pod drvce, osim poklona, redovito se stavljaju jaslice koje predstavljaju Isusovo rođenje.

 No, tko djeci donosi poklone? Bjed Božićnjak? Isus? Netko treći? Dugo je u hrvatskoj tradiciji darove donosio mali Isus. Posljednjih desteljeća utjecajem globalizacije darove je počeo donositi Djed Božićnjak. Ideja o Djedu Božićnjaku potječe od Sv. Nikole. Sveti je Nikola bio biskup u današnjoj Turskoj. Legenda kaže da je bio iznimno darežljiv i posebno pažljiv prema djeci. Kada je umro pokopan je u Turskoj, ali talijanski vojnici njegove su ostatke prebacili u Europu, odakle se proširila legenda o tom svetcu. U Nizozemskoj je dobio naziv “Sinterklass”, a djeca su svoje klopme ostavljala pokraj kamina i ujutro pronalazila darove. Nizozemski su kolonisti ovu tradiciju proširili u Ameriku, a globalizacija na ostatak svijeta.

I danas ostaje nejasno gdje živi Djed Božićnjak. Njegova 3 najpoznatija prebivališta su Sjeverni pol, sjeverna Švedska i sjeverna Finska. Svoj imidž dugobradog i sijedog  starca zahvaljuje Sv. Nikoli, a svoje crveno odijelo, naravno, Coca-Coli. Ideju Djeda Božićnjaka dodatno su popularizirali komunisti koji su htjeli istisnuti slavljenje kršćanskog svetca Sv. Nikole. Crveno odjelo došlo je komunistima kao bonus.

Nekoliko činjenica o Božiću:

• Najpoznatija božićna pjesma je “Tiha noć”. Pjesmu je 1818. napisao austrijski svećenik Joseph Mohr na pokvarenim orguljama. Ove godine pjesma slavi 90. rođendan.
• Prvu božićnu čestitku izradio je 1840. John Horsley. No niti jedna nije poslana do 1843. godine.
• Činjenica je da Djed Božićnjak na Božić u 24 sata obiđe cijeli svijet i daruje djecu. Ipak ima nešto više vremena da sve obavi. Točnije, ima 31 sat zbog različitih vremenskih zona i Zemljine rotacije (uz pretpostavku da putuje sa Istoka na Zapad).
• U Ukrajini se vjeruje da je velika sreća ako ujutro u kući pronađete paukovu mrežu. Legenda kaže da je jedna Ukrajinka bilo toliko siromašna da nije mogla priuštiti božićno slavlje. No ujutro je u svom stanu pronašla veliku paukovu mrežu. Kada je sunce obasjalo tu mrežu ona je postala zlatna i srebrna. Ukrajinci često na božićno drvce stavljaju umjetnog pauka.
• Djed Božićnjak navodno je oženjen. Nema informacija ima li potomstvo.
• Božić je u Velikoj Britaniji popularizirao Charles Dickens. U 19. stoljeću u svojoj knjizi “Božićnje pjesme” opisuje Božić kao vrijeme radosti, kada se ljudi međusobno poštuju i suzdržavaju od činjenja zla.