Nakon djevojaka u nedjelju, u utorak popodne, niz sljemenksu “crvenu” padinu spustili su se muški slalomaši. Našem najboljem skijašu Ivici Kosteliću niti ove godine nije pošlo za rukom da pobijedi na svom terenu. Pet stotinki brži od njega bio je Jean-Baptiste Grange. No u svom nastupu pred medijima Kostelić nije pokazao niti mrvicu razočaranja.

- Ne zamjeram si ništa zbog tih konačnih 5 stotinki razlike. 5 stotinki nije nikakva razlika, ali kolo sreće se okreće, i to je činjenica! No nije mala stvar niti biti dvije sezone 2. na domaćoj trci!  – kazao je ushićeno Kostelić.

Ono što je lani pošlo za rukom austrijancu Mariu Mattu, ove je godine francuzu Jean-Baptiste Grangeu. Niti jaka magla, niti niska temperatura, niti jedna od najtežih trka svjetskog kupa nisu omele Grangea u njegovom pobjedničkom pohodu. S ponosom je uživao u svojoj pobjedi, sa plaštom i krunom na glavi.

- Bilo je teško danas, na Ivičinom domaćem terenu…publika je žustro navijala za njegovu pobjedu. No morao sam ostati pribran i koncentrirati se na vlastiti nastup. To mi je bio dodatni poticaj da budem borbeniji. Gledano s druge strane, bio je to veliki pritisak. Divim se Ivici, bio je odličan. Bilo je vrlo teško pobijediti ga! – kazao je novi sljemesnki kralj Grange.

No pravo je iznenađenje priredio mladi hrvatski skijaš Dalibor Šamšal. On je sa startnim brojem 65 u konačnici doskijao do 21. mjesta. Natko Zrnčić-Dim nije završio prvu vožnju.

Snježna kraljica u muškoj kategoriji održava se 2. godinu zaredom na sljemenskom Crvenom spustu. Zahvaljujući najboljoj svjetskoj skijašici svih vremena, Janici Kostelić, Svjetski je kup stigao u Zagreb. Snježna kraljica trka je Svjetskog kupa sa najvećim novčanim fondom – pobjednik i pobjednica dobili su 60 tisuća eura. Hrvatski je slalom specifičan i po tome što svaki sportaš koji se plasira u drugu vožnju osvaja određenu svotu novca. No najveća su specifičnost Snježne kraljice njeni navijači! 20 tisuća grla bodrilo je oba slaloma, unatoč debelom minusu. Zaista je bilo hladno, ali se isplatilo. Ivica Kostelić opet nas je učinio ponosnima.

Konačni rezultati slaloma – Snow Queen Trophy 2009. (M):

1. Grange (Francuska) 53.91 sek

2. Kostelić (Hrvatska) +0.27

3. Thaler (Italija) +0.49

4. Mölgg (Italija) +0.60

5. Vajdić (Slovenija) +0.72

6. Matt (Austrija) +0.85

7. Razzoli (Italija) +0.97

8. Janyk (Kanada) +0.98

9. Myhre (Norveška) +0.99

10. Pranger (Austrija) +1.05

11. Šamšal (Hrv) +1.06

Prva će sa sljemenskog Crvenog spusta krenuti austrijanka Nicole Hosp, a za njom velike favoritkinje amerikanka Lindsey Vohn i nijemica Maria Riesch. Također, puno se očekuje od finkinje Tanje Poutiainen, dvostruke pobjednice Snježne kraljice.

- Veselim se utrci. Ovo je dobra godina za mene. Sviđaju mi se ljudi, atmosfera. Spremna sam – kazala je Poutiainen.

Osim Ane Jelušić hrvatske će boje sutra braniti i Nika Fleiss, Sofija Novoselić, Tea Palić i Mateja Ferk. Svi znamo da Nika Fleiss može iznenaditi, a možda i naše mlade nade.

- Nadam se ulasku u, sutra, 30 najboljih – hrabro je kazala Sofija Novoselić, ne skrivajući ambicije za plasman u drugi slalomski spust.

- Nadam se da ćete sutra svi pohitati na Sljeme. Malo je zima. Ali sigurno će biti kuhanog vina da se svi skupa zagrijemo. Treba navijati za naše cure, a za koji dan i za dečke…a i za nas legende tu i tamo – poručila je okupljenima na Trgu bana Jelačića vječno raspoložena Janica.

A da uz skijanje uzočno-posljedično dolazi i visoka moda dokazala je 1,5 metara visoka štikla izrađena od leda. Nju je, uz autoricu Stellu Bernhards, na Trgu bana Jelačića, brusila i sama Janica Kostelić. Izrađena je prema stvarnom modelu, a koja je njena svrha ostaje nejasno.

Prva slalomska utrka počinje sutra u 9,45 sati. Druga je po rasporedu u 12,30 sati. Svi uzmite navijačke rekvizite i uputite se na Sljeme! Uz malu napomenu – obucite se toplo! Djevojke, SRETNO!

Na Badnjak kitimo božićnu jelku. Ovaj su običaj u hrvatsku baštinu u 19. st. prenijeli Nijemci. No, iako se nije kitila jelka, hrvatske su obitelji redovito kitile unutrašnjost kuća cvijećem i voćem. Kuće su u pravilu ukrašavala djeca. Odakle potječe tradicija ukrašavanja božićnog drvca ostaje nejasno, iako se najviše legendi veže uz Njemačku. Jedna kaže da je Martin Luther u 16. stoljeću sam okitio drvce svjećicama. Pod drvce, osim poklona, redovito se stavljaju jaslice koje predstavljaju Isusovo rođenje.

 No, tko djeci donosi poklone? Bjed Božićnjak? Isus? Netko treći? Dugo je u hrvatskoj tradiciji darove donosio mali Isus. Posljednjih desteljeća utjecajem globalizacije darove je počeo donositi Djed Božićnjak. Ideja o Djedu Božićnjaku potječe od Sv. Nikole. Sveti je Nikola bio biskup u današnjoj Turskoj. Legenda kaže da je bio iznimno darežljiv i posebno pažljiv prema djeci. Kada je umro pokopan je u Turskoj, ali talijanski vojnici njegove su ostatke prebacili u Europu, odakle se proširila legenda o tom svetcu. U Nizozemskoj je dobio naziv “Sinterklass”, a djeca su svoje klopme ostavljala pokraj kamina i ujutro pronalazila darove. Nizozemski su kolonisti ovu tradiciju proširili u Ameriku, a globalizacija na ostatak svijeta.

I danas ostaje nejasno gdje živi Djed Božićnjak. Njegova 3 najpoznatija prebivališta su Sjeverni pol, sjeverna Švedska i sjeverna Finska. Svoj imidž dugobradog i sijedog  starca zahvaljuje Sv. Nikoli, a svoje crveno odijelo, naravno, Coca-Coli. Ideju Djeda Božićnjaka dodatno su popularizirali komunisti koji su htjeli istisnuti slavljenje kršćanskog svetca Sv. Nikole. Crveno odjelo došlo je komunistima kao bonus.

Nekoliko činjenica o Božiću:

• Najpoznatija božićna pjesma je “Tiha noć”. Pjesmu je 1818. napisao austrijski svećenik Joseph Mohr na pokvarenim orguljama. Ove godine pjesma slavi 90. rođendan.
• Prvu božićnu čestitku izradio je 1840. John Horsley. No niti jedna nije poslana do 1843. godine.
• Činjenica je da Djed Božićnjak na Božić u 24 sata obiđe cijeli svijet i daruje djecu. Ipak ima nešto više vremena da sve obavi. Točnije, ima 31 sat zbog različitih vremenskih zona i Zemljine rotacije (uz pretpostavku da putuje sa Istoka na Zapad).
• U Ukrajini se vjeruje da je velika sreća ako ujutro u kući pronađete paukovu mrežu. Legenda kaže da je jedna Ukrajinka bilo toliko siromašna da nije mogla priuštiti božićno slavlje. No ujutro je u svom stanu pronašla veliku paukovu mrežu. Kada je sunce obasjalo tu mrežu ona je postala zlatna i srebrna. Ukrajinci često na božićno drvce stavljaju umjetnog pauka.
• Djed Božićnjak navodno je oženjen. Nema informacija ima li potomstvo.
• Božić je u Velikoj Britaniji popularizirao Charles Dickens. U 19. stoljeću u svojoj knjizi “Božićnje pjesme” opisuje Božić kao vrijeme radosti, kada se ljudi međusobno poštuju i suzdržavaju od činjenja zla.

Božićni je sajam raspoređen na 3 dijela u 3 paviljona. Mlađi posjetitelji mogu uživati u Areni računalnih igara te na, kako iz uprave Velesajma kažu, najvećem luna parku u zemlji. Oni “stariji” posjetitelji mogu obilaziti štandove sa raznolikim izlošcima – marame za trbušni ples, svijeće u obliku pivske krigle, karte za tarot, ….sve već viđeno, i takoreći, beskorisno. Ipak, nekoliko štandova, pod prenapuhanim nazivom “Candyland” (zemlja slatkiša), sadrži najneobičnije slatkiše sa, naravno, opet  prenapuhanim cijenama.

Božićni se sajam diči najvećim zabavnim parkom u zemlji. No niti u ovom slučaju ništa inovativno nisu predstavili. Stolovi za mini nogomet, mini hokej, kuća straha i smijeha, električni autići, vlak smrti, break dance, i slične “vožnje”, svakom djetetu već odavno poznate, neće zaintrigirati niti sekunde!

Jedina pozitivna strana sajam jest Arena za računalne igre. Deseci postavljenih računala sa najnovijim izdanjima garatiraju zabavu čak i onima koje takva vrsta zabave ne interesira. Mjesta za svakog je dovoljno, čak i previše, s obzirom na malen broj posjetitelja.

Organizatori velesajma trebali bi promisliti o budućim Božićnim sajmovima. Njegova tradicija ipak je preduga da se svede na nekoliko loših štandova i neinovativni zabavni park.  Sa mnom se slaže i nekoliko posjetitelja sa kojima sam razgovarala – svi očekuju više. Cijena ulaznice jest 15 kuna. Iako se ne čini mnogo, cijena je neopravdana. Inače, sajam je otvoren do 28. prosinca.

Onaj koji prati vremensku prognozu primjetit će da posljednjih dana meteorolozi često koriste izraz nadprosječno toplo. S obizom da je meni prilično hladno, upitala sam apsolventicu meteorologije, Petru Čiček, odakle im uopće ta ideja?!

- Temperaturni prosjek se računa svakih 30 godina. Posljednje klimatološko razdoblje bilo je od 1961.-1990. Sada se čeka narednih 30 godina kako bi počeo novi izračun. Prosinac je 2 stupnja topliji u odnosu na prosjek – kazala je Petra Čiček.

Vjerujem joj, iako mislim da bih trebala osjetiti tih 2 stupnja. Da stvar bude još gora, Petra nastavlja sa šokantnim predviđanjima temperature.

- Dugoročne prognoze predviđaju temperature kroz zimu malo više od prosjeka. No treba biti svjestan da, kada se sve zbroji i oduzme, može biti toplijih i hladnijih razdoblja, a da opet sve bude u okviru prosjeka – tvrdi meteorologinja.

Također, osim što mi je užasno hladno, imam osjećaj da zadnjih tjedan dana kiša ne prestaje padati. Opet, na moje iznenađenje, Petra me negira – tvrdi da je količina oborina prosječna ili nešto niža od prosjeka. Moram joj vjerovati. Iako nisam ljubitelj kiše, znam velik broj ljudi koji obožavaju hodati ispod svog kišobrana. Pretpostavljam da najviše vole, kada stoje na semaforu i čekaju da se upali zeleno svjetlo za pješake, da ih bezobrazni vozači poprskaju od glave do pete?! Samo uživajte!

No, pravo je pitanje ono iz naslova – hoćemo li ove godine imat bijeli Božić? Petra, smijući mi se vrlo spremno odgovora.

- Kako bih ja to znala? Ne isčitavmo mi prognozu iz graha! Još je prerano za takvo što predvidjeti – kazala je Petra i razočarala me.

Barem je znala kakvo nas vrijeme očekuje za vikend: ovaj vikend očekuje nas razvedravanje. Bit će uglavnom usho. U priobalju i gorskim krajevima može pasti malo kiše. Snijeg zasada samo u gorju. Ako je pogriješila, pojest ću joj grah i razbiti čarobnu kuglu.

Nebitno je vjerujete li prognostičarima ili ne. Nebitno je mažu li nam oči ili ne. Nebitno je jeste li promrzli, pokisli ili ne. Važno je da uvijek imate o čemu razgovarati s osobom koju rijetko vidite i nenadano sretnete u autobusu – ne znate o čemu biste pričali, a opet se morate s tom osobom probijati kroz gradsku gužvu sat vremena do svog doma.

Jeste li znali…

…da kiša češće pada vikendom, kada smo slobodni? To je zato što tokom tjedna više zagađujemo zrak čađom i polutantima.

…zašto nam nos curi kada izađemo van na hladnoću? To je zato što se pri udisaju hladnog zraka vene i kapilare u nosu naglo stisnu i vrlo brzo ponovno prošire. Takvo ponašanje žila potiče obližnju sluznu žlijezdu da luči sluz i nama curi nos.

…da nikada nije prehladno za snijeg? Općenito je mišljenje da snijeg pada kada je temperatura nešto iznad nula stupnjeva celzijusa. Krivo! Sniježiti može i pri iznimno niskim temperaturama, ako postoji vlaga i dizanje ili hlađenje zraka.

…najniža temperatura ikada izmjerena u Hrvatskoj zabilježena je u Gospiću 1929. godine i iznosila je –36. Najniža izmjerena temperatura na svijetu jest ona na Antartici 1983. godine. Izmjereno je –89 stupnjeva. Sitnica.

…svaki čovjek može sam napraviti oblak? Pustite zrak iz usta na ogledalo.

…da snijeg svoju bijelu boju zahvaljuje suncu? To je zbog odraza sunčevih zraka. Nemojte jesti snijeg bilo koje boje, pogotovo ne žute.

Posljednjih 20 godina cijeli svijet 1. prosinca obilježava Dan borbe protiv AIDS-a. Tim povodom Centar za ljudska prava u suradnji s UN-ovim programom za razvoj u Hrvatskoj izdao je publikaciju „Znate li kako je živjeti u sjeni?“ – izvještaj o stanju ljudskih prava osoba oboljelih od HIV-a i AIDS-a. Istraživanje je provedeno nad 250 ispitanika koji žive s HIV-om ili AIDS-om, a 39 posto izjasnilo se da je doživjelo neki oblik diskriminacije.

- Samo 2 posto mladih izjasnilo se da su bili diskriminirani. Ipak, smatramo da oni još nemaju percepciju ljudskih prava. Ako njih isključimo, udio diskriminiranih raste na više od 55 posto – kazao je Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UN-a za razvoj.

Ljudska prava najčešće krše zdravstveni djelatnici, ponajviše stomatolozi i liječnici opće prakse. S izlikama poput „nemamo više mjesta za nove pacijente“ ili „nemamo adekvatnu opremu s obzirom na vaše stanje“ najčešće se susreću.

- Žalosno je da diskriminacija dolazi od zdravstvenih djelatnika. To je zbog neznanja i straha. Mi ih educiramo već 15 godina. Frustrirajuće je stalno isto ponavljati, no to je jedini način – izjavio je voditelj Centra za HIV/AIDS Josip Belovac.

Inspekcija Ministarstva zdravstva reagirala je u svim prijavljenim slučajevima, no nijedan zdravstveni djelatnik nikad nije kažnjen.

HIV pozitivne osobe treba zaštititi i zakonom. Veliki pomak napravljen je usvajanjem Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. U situacijama kada oboljeli dobije otkaz, besplatna pravna pomoć jedini je način borbe. Od 1. veljače 2009. Ministarstvo pravosuđa izdavat će uputnice na temelju kojih će država snositi troškove parničenja.

Jedan od medijski najpoznatijih slučajeva kršenja prava je slučaj dviju djevojčica bez roditelja Ele i Nine. Udomila ih je obitelj Oblak, no nijedna škola u Hrvatskoj Elu nije htjela upisati kao svoju učenicu. Kada se obitelj htjela preseliti u zagrebačko naselje Gajnice, stanari su im fizički zapriječili useljenje. Obitelj Oblak preselila se u Kutinu. Uz pomoć udruge ADRA i ostalih donatora na današnji dan obitelj je uselila u novu kuću, u uvjetima dostojnim za život, potvrdio je Tihomir Lipohar, čelnik udruge.

Prvi slučaj osoba koje žive s HIV-om zabilježen je 1981. godine kod 5 osoba u Los Angelesu, a u Hrvatskoj već 1985. No, na sreću, kod nas nije došlo do epidemije. Prema podacima HZZO-a, registrirano je 714 osoba koje žive s HIV-om, a 275 s AIDS-om. Dosad je preminulo 149 ljudi od bolesti vezanih uz AIDS.

- Najugroženiji su muškarci koji imaju seksualne odnose s drugim muškarcima te čine 44 posto svih zaraženih. Heteroseksualci čine 39 posto, a 9 posto ovisnici o teškim drogama – rekao je Belovac.

Glavni čimbenik pri širenju HIV-a je rizično seksualno ponašanje, a ne spolna orijentacija. Edukacija je najbolji način sprječavanja širenja epidemije.

Dan borbe protiv AIDS-a obilježen je diljem hrvatske koncertima i na info-pultovima. Cilj svake akcije je edukacija, sprečavanje stigmatizacije i narušavanja ljudskih prava. U zagrebačkoj Tvornici tradicionalno se već šesti put održao Pozitivan koncert. Na koncertu su nastupili Pips, Chips&Videoclips, Massimo, Vatra i drugi, a prihodi od ulaznica namijenjeni su osobama koje žive s HIV-om ili AIDS-om.

Svi izlagači proizvode med u obiteljskim gospodarstvima, a većina ih dolazi iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Odnedavno, mali proizvođači svoje slatke prozivode mogu prodavati i na kućnom pragu.

Unatoč predodžbi da ulaskom u Europsku uniju zbog strogog zakonodavstva najviše gube mala gospodarstva, ovaj Pravilnik tvrdi upravo suprotno.

- Pravilnik je strogo reguliran. Inspektori dolaze na kućne pragove. Ako nešto nije u redu proizvođači dobivaju zabranu prodaje na godinu, dvije – kazala je Mateja Fanuko, članica Pčelarskog društva Zagreb i suorganizatorica sajma.

No izlagači ne kriju svoje nezadovoljstvo ovogodišnjim sajmom. Razlog tomu je lokacija. Prijašnjih godina gotovo svaki sajam održavao se na Trgu bana Jelačića. Ove je godine na Tomislavcu.

- Trg je trg! Ljudi ne znaju da smo na Tomislavcu. Sajam je jedino mjesto gdje prodajem med, osim na kućnom pragu – tvrdi Božena Križanac, jedna od izlagačica.

S njom se slažu i ostali izlagači. Igor Bajs svoje pčeline proizvode prodaje na sajmu i na tržnici u Dubravi. Ogorčen je izmjenom lokacije.

- Ovi tamo se spremaju kobasice peči i pivo točiti. Definitivno će biti manje posjetitelja – kazao je Bajs.

Gradski ured nije dopustio održavanje Dana meda na Trgu bana Jelačića zbog Božićnog sajam koji samo što nije počeo. No najjednostavnije rješenje bilo bi pomicanje sajma meda tjedan dana ranije, s čime se izlagači u potpunosti slažu.

U sklopu sajma Dani meda, u hotelu Dubrovnik jutros je održano nekoliko seminara vezanih uz probleme s kojima se pčelari suočavaju. Glavni je problem pojavljivanje bolesti nozemoze – bolesti probavnog trakta pčela izazvana parazitom. Ova bolest pogađa pčele diljem svijeta, a konačni rezultat je izumiranje pčela, odnosno ne postojanje prirodnog načina proizvodnje hrane. Dr. Joe Carson, iz Američke pčelarske federacije, objašnjava da kada nametnik uđe u pčelu ona više ne može jesti. Ako ne može jesti ne seli se sa cvijeta na cvijet, odnosno ne oprašuje. Prognoze dr. Carsona su alarmantne.

- Ako se problem nastavi u roku od 5 godina nestat će 1/3 hrane iz američkih trgovina. Neće biti voća, povrća, kruha. Do 2050. SAD više neće biti glavni svjetski proizvođač hrane, već će ju uvoziti – tvrdi Carson.

Iako je sve još u eksperimentalnoj fazi, dr. Carson ima viziju rješenja problema.

- Pčelama treba smanjiti stres. Treba im uvesti dijetu, proteinski način prehrane. Jedini način da ih sada hranimo jest da ih selimo iz države u državu – dodao je Carson.

No, postoji još jedan djelomično djelotvoran način liječenja košnica, objašnjava Carson. Hrvatska je jedina država koja proizvodi preparat nozevit, koji se pokazao uspješnim u 85 posto slučajeva. Preparat se upuhuje u košnicu, što «čisti» probavu pčela. 

Osim u pčelinjim proizvodima posjetitelji mogu uživati u prigodnoj izložbi, a oni najmlađi provozati se u Medenom vlakiću, koji je besplatan. Kao i svake godine sajam je djelomično humanitarnog karaktera. Donacije od zagrebačkog Pčelarskog društva i izlagača ove će godine biti dodijeljene Centru za autizam Zagreb.

Tvornica Zastava iz Kragujevca od 50-ih godina 20. stoljeća surađuje s talijanskim Fiatom. Prvih godina radnici Zastave proizvodili su isključivo Fiatove modele automobila, a kasniji modeli kopija su njihovih uspješnica. Stoga 1960. godine, prema Fiatovoj licenciji, Zastava pokreće proizvodnju danas revitalizirane Zastave 600, poznatije kao Fićo.

Sedamdesete godine obilježila je Zastava 101, poznatija kao Stojadin. Naziv je pogrdan – odnosi se na sto jada koji su dolazili njegovom kupnjom. Automobil je bio u proizvodnji od 15. kolovoza 1971., a danas smo svjedoci njegova posljednjeg primjerka. Godina rekordne proizvodnje Stojadina bila je 1979. Danas završeni primjerak je 1.273.532. automobil po redu.

Ipak, najponosniji su na svoj hit-model Yugo. Prvi automobil Yugo 45 ručno je izrađen 2. listopada 1980. godine. Već godinu poslije proglašen je najboljim automobilom tadašnje Jugoslavije. Yugo je jedini Zastavin automobil koji se proizvodio i u kabriolet verziji. Njegove su glavne prednosti mala potrošnja i cijena te jednostavnost održavanja. Dijelovi su jeftini i lako zamjenjivi. Ostalih prednosti nema. Svoj vrhunac Yugo doživljava 1989. godine, a 11. studenoga ove godine proizveden je njegov posljednji primjerak, 794.428. po redu.

Danas je iz kragujevačke tvornice izišao i posljednji model automobila Florida. Florida je trebala postati hit u 90-ima, no rat je zaustavio njezin razvoj i prodaju.

Antonio je 21-godišnji student i ponosni vlasnik automobila Yugo 60. Vozilo je proizvedeno 1989., a Antonio je njegov četvrti vlasnik.

- Imam ga 9 mjeseci. Vozio sam ga ovo ljeto do Biograda. Nije radio nikakve probleme, osim što me policija zaustavila zbog prebrze vožnje – kazao je Antonio.

Yugić je bio djedov dar i jedini je automobil koji je posjedovao. Benzin je skup, ali, na sreću, automobil malo troši.

- Ne namjeravam kupiti auto u skorije vrijeme, iako bih volio voziti džip – dodao je.

Antonio svoj automobil od milja zove Batmobil, a na pitanje lovi li s autom komade kaže da je jedan djevojka pala. Druga mu ne treba.

Više od 140 tisuća automobila Yugo izvezeno je u SAD, gdje je zaradio titulu najgoreg automobila na svijetu. Odradio je i nekoliko holivudskih filmskih uloga – Danny de Vito vozio ga je u filmu «Utapajući Monu», Bruce Willis u «Umri muški 3», a najnoviju ulogu ostvario je u spotu benda Metallica za pjesmu «The Day That Never Comes».

Danas Zastavina vozila na hrvatskom tržištu imaju udio od 4,29 posto. Prije 10 godina Zastava je bila najčešće vozilo na našim cestama. Unatoč objavi Zastavinih čelnika da su legendarni jugoslavenski automobili umirovljeni, na internetskim portalima pojavila se informacija da će se njihova proizvodnja nastaviti u Africi. Neslužbeno, spominju se Kongo, Egipat i Senegal. Zastava će u suradnji s Fiatom modernizirati pogone i nastaviti proizvodnju talijanskih modela. Hoće li ikada više dosegnuti vrhunac, kao 1989. godine, kada je proizvedeno 220 tisuća vozila – teško je predvidjeti.

Najveći sajam knjiga i učila u Hrvatskoj Interliber otvorio je jutros na Zagrebačkom velesajmu ministar kulture Božo Biškupić. Istodobno s njime, od 12. do 16. studenoga po drugi se put održava i Sajam glazbe i multimedije.

Jednako kao i prošle godine, na Interliberu će se predstaviti 290 izlagača, uglavnom domaćih, ali i neki inozemni.

- Ove godine imamo najveću ponudu knjiga. Također, nastavljamo s interaktivnošću, s druženjem s autorima – rekla je organizatorica sajma Katja Kovačić na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak.

Ovogodišnji je zemlja partner Interlibera Izrael, koji ove godine obilježava 60 godina od osnutka. Gost sajma bit će izraelski hit pisac Boris Zaidman, a prvi put bit će predstavljen priručnik za učenje hebrejskog jezika za Hrvate. Druženje posjetitelja sa Zaidmanom zakazano je za četvrtak u 16 sati.

- Zaidman će govoriti o useljenicima u državu Izrael jer je i sam rođen u Kišinjevu. Upravo o tome govore njegovi naslovi – rekla je predstavnica Izraela Mirjana Šalaj Fruchlich.

Interliber je mjesto na kojem se svake godine proglašavaju pobjednici natječaja za najbolji neobjavljeni roman u organizaciji izdavačke kuće V.B.Z. Zanimljivost je ovog natječaja da autori svoje romane prijavljuju pod šifrom, a ne pod pravim imenom. Pobjednik natjecanja ima priliku da njegov roman preko noći postane bestseler, a jedan je od prošlogodišnjih pobjednika sada već širokoj javnosti poznat Hrvoje Šalković. Valja još naglasiti da se u sklopu sajma u paviljonu broj 6 obilježava 500. obljetnica rođenja komediografa Marina Držića. Obljetnica je popraćena multimedijskom izložbom, renesansnom glazbom te likovnim i edukativnim radionicama o renesansi.

No, kako to obično biva, Interliber ima svojih kontroverzija. Svi se izlagači bore kako bi ušli u najposjećeniji paviljon broj 5. Sudionici će izlagati na prošlogodišnjim mjestima jer ne žele mijenjati svoje pozicije.

- Paviljon 6 postaje elitni dio i ne treba se suzdržavati da se prijeđe iz 5. u 6. paviljon – izjavila je koordinatorica sajma Slavica Lakić.

Mlađa publika češći je posjetitelj Sajma glazbe i multimedije. Sudeći prema prošlogodišnjem izlaganju, ove smo godine svjedoci poboljšanog i proširenog izdanja sajma. Posjetitelje očekuju Fenix Gaming Arena, Prolight Laser Show, nagradna igra za najbolje fotografe, DJ Arena, burza elektronike i informatičke opreme i još mnogo toga. Ako imate želju okušati se u miksanju zvukova, prijavite se za tečaj osnova rada na DJ pultu. Sve što trebate jest poslati SMS poruku s tekstom „astralis dj seminar“ na broj 66095. Osobito je zanimljiv štand za obožavatelje Ratova zvijezda. Ondje vas očekuje borba svjetlosnim mačevima Dartha Vadera i Lukea Skywalkera. Uz glazbu iz vašeg omiljenog filma možda zaplešete s princezom Leiom.

Sajam glazbe i multimedije jedinstveni je događaj u našoj zemlji, a ove se godine održava pod geslom „Glasno na prvi pogled“.

 Ulazak na Zagrebački velesajam i ove je godine besplatan. Organizatori očekuju oko 100 tisuća posjetitelja, iako se njihov broj ne može točno odrediti bez ulaznica.

- Prema našim procjenama, lani je bilo 80-ak tisuća posjetitelja. Dogodine bi se uvele ulaznice, kako bi se posjetitelji mogu pobrojiti. Možda cijena bude samo simbolična – kaže Slavica Lakić.

Iako nas uvođenje ulaznica ne treba veseliti, teško je ne priznati da se ulazak na sajam isplati platiti – ipak je to izvrstan način da se knjiga približi i onim najnezainteresiranijima. Broj izloženih naslova je nevjerojatan pa svatko može naći ponešto zanimljivo za sebe – pa makar to bile jeftinije knjige za fakultet.

View This Poll

Točno u 9 sati u četiri najveća hrvatska grada krenula je prodaja dugo očekivanog mobilnog uređaja iPhone. Paralelno s prodajom počela je padati kiša, no niti jedan kupac ispred zagrebačke poslovnice T-Mobilea na Cvjetnom trgu nije se okrenuo i otišao kući.

-Čekat ću dok ne dođem na red – rekao je 31-godišnji art direktor Mladen, koji je zadnji stajao u redu i nije internetom prethodno rezervirao uređaj.

Sreću da prvi kupe najnovije tehnološko čudo u Hrvatskoj imali su 56-godišnji Željko i student koji je želio ostati anoniman. Njih dvojica na Cvjetni trg došla su čak u 5 sati ujutro.

-Predbilježio sam se prije 3 dana. Mobitel ću platiti 1 kunu. Dobar je to uređaj, isplati se čekati – tvrdi elektroničar Željko.

Tehničke karakteristike iPhonea su zapanjujuće. Na 3.5 inčnom ekranu nalaze se različite funkcije – od standardnih, poput pisanja SMS poruka, telefonskog imenika, fotoaparata, kalkulatora, pa sve do programa za čitanje knjiga, prevođenje sa stranih jezika, pregleda stanja na burzama, tridimenzionalnih igara, programa koji poznaje svaku kost i mišić u tijelu te još nebrojenih komponenata. Posebno treba naglasiti pristup internetu koji iPhone ima. Gledanje videozapisa na web stranici Youtube nekima bi moglo biti lakše i brže nego na stolnim računalima. Ovaj američki mobitel pravo je minijaturno prijenosno računalo!

Ekran mobitela funkcionira po, kod nas slabo raširenom, modelu Multi-Touch Widescreen, ekranu koji reagira samo na elektromagnetske impulse na ljudskim vrhovima prstiju. Iako je njegova glavna karakteristika jednostavnost, svakom će korisniku trebati nekoliko dana da bez greške napiše SMS poruku. Osim te mane, iPhone nema mogućnost slanja MMS poruka. Također, fotoaparat ima tek 2 megapiksela razlučivost slike, što većina «običnih» mobitela već ima. No tih nekoliko sitnica ne treba vas obeshrabriti u kupnji ovog mobitela. Njegove su prednosti puno veće.

Predsjednik Uprave T-HT-a, Ivica Mudrinić, ne čudi se navalom na iPhone.

-Nismo nikome platili da stane u red. Ovo je inovacija na hrvatskom tržištu. Nije riječ o cijeni, već o fantastičnom uređaju – kazao je Mudrinić. Iako je danas prvi dan prodaje, internetskim predbilježbama prodano je već nekoliko tisuća primjeraka.

iPhone je moguće kupiti samo u ponudi T-Mobilea. Cijena uređaja ovisi o tarifama. Na primjer, uređaj možete dobiti za 1 kunu u tarifi i500. U simpa paketu on košta 3.898 kuna, a potpuno otključana verzija dostupna je za 7.298 kuna. Jednako kao i s ostalim mobitelima, sami sebi kombinirate najprihvatljiviju varijantu. Više o cijenama i tarifinim modelima na: http://www.t-mobile.hr/iphone/tarife.asp

View This Poll